Otkrića iz imunologije nagrađena Nobelom 2025
Najnoviji trendovi u lečenju hroničnih bolesti
Medicinska dostignuća iz 2024. godine koja menjaju budućnost zdravlja
Nacionalno istraživanje zdravlja Srbije 2025: Put ka boljem razumevanju zdravlja nacije
Prvi kongres MIND – Medical Innovation through Digital Transformation u Beogradu
Saveti za buduće medicinske sestre – šta treba znati pre upisa škole?
Nova godina u srednjoj medicinskoj i IT gimnaziji
Medicinske sestre – prva pomoć u tretmanu alergijhskih reakcija
Ove godine, Nobelovu nagradu za medicinu dobili su Mary E. Brunkow, Fred Ramsdell i Shimon Sakaguchi zbog revolucionarnih otkrića u oblasti perifernog imuno tolerancije – mehanizma koji omogućava da imuni sistem prepozna sopstvena tkiva i ne napada ih.
Do sada smo znali da u timusu bazična selekcija eliminiše većinu auto reaktivnih T ćelija, ali to nije bilo dovoljno da objasni zašto neki štetni limfociti ipak uspevaju da se „provuku“. Istraživači su pokazali da posebne ćelije — regulatorne T ćelije (Tregs) — imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže: one “koče” pogrešne imune reakcije i sprečavaju autoimune bolesti.
Identifikacija gena FOXP3 — koji je neophodan za razvoj i funkciju Tregs a — otvorila je put razumevanju kako imuni sistem uči da bude tolerantan prema sopstvenom telu.
Otkrića nagrađenih naučnika imaju ogromnu praktičnu vrednost. Razumevanje imuno tolerancije omogućava razvoj ciljanih terapija za autoimune bolesti, bolje šanse za uspešne transplantacije organa, kao i potencijal za napredak u imunoterapiji protiv raka.
Za zdravstvene radnike, ova saznanja znače unapređenu brigu o pacijentima — razumevanje da i najmanja disfunkcija imuno kontrole može dovesti do hroničnih problema, i važnost praćenja imunološkog statusa.
Sa druge strane, u laboratorijama i istraživačkim centrima, medicinska sestra tehničar ima novu dimenziju posla: pravilno uzimanje uzoraka, praćenje imunoloških markera, čuvanje i analiza uzoraka — koraci koji su sada još značajniji s obzirom na terapije zasnovane na modulaciji T ćelija.
Ono što čini otkrića iz 2025 e zaista prelomnim je što su promenila pogled na imuni sistem — ne samo kao oružje protiv infekcija, već i kao sofisticirani regulator koji štiti sopstveno telo. Ovaj balans je suštinski: dovoljno jak da se bori protiv patogena, a dovoljno suptilan da ne napada sopstvene ćelije.
Mogućnosti su široke: od novih terapija za autoimune bolesti, smanjenja odbacivanja presađenih organa, do revolucionarnih pristupa imunoterapiji u onkologiji. Sa svakom novom studijom, granice se pomeraju. Za pacijente, lekare i zdravstvene radnike — ovo je nova nada. A za medicinsku sestru i medicinsku sestra tehničar, otvara se važna uloga u sprovođenju savremenih terapija i praćenju stanja.
Nobelova nagrada 2025. za otkriće perifernog imuno tolerantnog mehanizma nije samo priznanje za briljantnu nauku — to je signal da je medicina ušla u novu eru. Imuni sistem više nije samo odbrana od spoljašnjih pretnji, već i složen regulator unutrašnjeg mira.
Tehnološke i terapijske inovacije koje dolaze iz ovog saznanja imaju potencijal da promene način na koji lečimo autoimune bolesti, transplantacije i rak.